Proteini.si
Poučni kutak

MASTI OD A DO Ž

masti-od-a-do-z
Sve masti su sastavljene od zasićenih, mononezasićenih i polinezasićenih masnih kiselina. Hranu zatim dijelimo u skupine ovisno o tome koje masne kiseline prevladavaju u njihovom sastavu. Masti su zdrave i nužne u ljudskoj prehrani. Bez njih tijelo ne bi moglo primati sve potrebne nutrijente. Masti bi trebale biti sadržane u većini konzumiranih kalorija. One nam osiguravaju izdržljivost, energiju i najbolje nam daju osjećaj sitosti. Prirodne masti nikako nisu štetne za zdravlje i ne uzrokuju debljinu.

Također postoje masti koje bismo trebali izbjegavati. To su takozvane trans masti. One nisu potrebne tijelu i imaju štetan učinak na zdravlje. To su hidrogenirane masti koje se nalaze u margarinu, biljnim uljima za pečenje, slastičarskim proizvodima, slatkišima, čipsu...
Prema tome, masti možemo podijeliti na:
1.) Zasićene masti koje prevladavaju u hrani životinjskog porijetla (maslac, vrhnje, svinjska mast goveđi loj, jaja, palmino ulje, kokosovo ulje). One su stabilne i na višim temperaturama i zato su najprimjerenije za pripremu hrane.

1.jpg
2.) Mononezasićene masti (maslinovo ulje, avokado, orasi, kikiriki, makadamijini oraščići, suncokretovo ulje, ulje repice).  One su manje stabilne i primjetene za zagrijavanje do srednje visokih temperatura.
2.jpg

3.) Polinezasićene masti (kukuruzno uljje, sojino ulje, laneno ulje) nisu uopće prikladne za zagrijavanje jer na visokim temperaturama oksidiraju.
3.jpg

Omega-3 i omega-6
 
Omega-3 i omega-6 masne kiseline su sastavni dijelovi polinezasićenih masti koje su nužno potrebne za funkcioniranje ljudskog tijela.  Tijelo ih ne može proizvesti samo i zato ih moramo unositi putem hrane.
Jako je bitan omjer omega-3 i omega-6 koje unosimo u tijelo. U prošlosti, kada su ljudi konzumirali isključivo prirodnu hranu, taj omjer je iznosio 1:1 i tako bi trebalo biti i danas. Ipak, danas taj omjer iznosi 1:20 u korist omega-6.  Do toga je došlo zbog povećanog konzumiranja biljnih ulja, margarina i žitarica u proteklim desetljećima. Kao posljedice se javljaju kronična upalna stanja u tijelu i krvožilne bolesti.
Hrana bogata s omega-3 su ribe (losos, srdela, skuša), orasi i maslinovo ulje.


Koje masti onda treba konzumirati?
 
Masti iz sve tri skupine koje su gore navedene, u približno jednakom omjeru. Prednost treba dati mastima bogatim omega-3 koj nalazimo u ribi (losos, srdela, skuša), maslinovom ulju i orasima. Preporuča se svakom obroku dodati dvije ili tri kapsule prehrabenog dodatka Omega 3.
 



Autor: Denis Muić - LCHF od A do Ž

Kategorija: Poučni kutak

Objavljeno 24.03.2017 14:15

Trebaš pomoć

Dostupni smo za vas od ponedjeljka do petka od 8:00 do 16:00 sati

Pretplati se na E-vijesti
Budite informirani o aktualnim promocijama i novostima
Politika kolačića
Internetska trgovina Proteini.si koristi kolačiće kako bi Vam pravilnim radom omogućila najbolje korisničko iskustvo. Podatke o kolačićima možete ukloniti u bilo kojem trenutku – oni su pohranjeni u vašem pregledniku. Više o kolačićima...
Proteini.si   Molimo pričekajte.