Jesenski dani postaju sve kraći, a noći duže. Na povratku s posla nas većinom prati mrak, a sunce, više ili manje, vidimo još samo kroz prozor na poslu. A ako i doživimo koji lijep i sunčan dan, do nas dolazi premalo UVB zraka da bi u tijelu nastao taj itekako važan vitamin. Opća zdravstvena preporuka je da se vitamin D unosi od listopada do travnja, kada je nedostatak najveći.
Što je vitamin D?
Vitamin D je u mastima topiv vitamin, čiji je glavni zadatak očuvanje normalne količine kalcija i forfora u krvi. Vitamin sunca ima važnu ulogu u normalnoj izgradnji kosti tijekom rasta, a brine i o odgovarajućem djelovanju mišića, podupire normalan rad imunološkog sustava te doprinosi zdravlju srca i žila. To je jedini vitamin kojeg biosintetizira ljudsko tijelo samo, i to u koži uz pomoć ultraljubičaste B svjetlosti.
Poznajemo dva oblika vitamina D:
Jeste li znali? Vitamin D zapravo nije vitamin kako to stoji u nazivu, nego je prohormon iz kojega dalje nastaju drugi važni hormoni. |
»Pandemija« nedostatka vitamina D
Jedan od najvećih problema današnjice je zasigurno nedostatak vitamina D. Stručnjaci ocjenjuju da se može govoriti čak i o pandemiji nedostatka ovog važnog vitamina!
Zalihe vitamina D koje stvorimo ljeti su dovoljne za kratko razdoblje te ovise od prehrambenih navika i načina života pojedinca (zadržavanje u zatvorenim prostorima). Uz sve veću nužnost korištenja zaštitnih krema za sunčanje zbog sprječavanja nastanka raka na koži, je tvorba vitamina D dodatno smanjena.
Problem s nedostatkom nije problematičan samo u jesenskim i zimskim mjesecima, nego i ljeti. Bez da bi ga dodavali, u našem geografskom pojasu ne bismo uspjeli zadovoljiti potrebe za vitaminom D samo sunčajući se ljeti.
Nedostatku su najispostavljenije bebe i djeca, a ugrožena grupa su i trudnice, dojilje, stariji od 65, ljudi s tamnijom kožom i svi oni koji se zadržavaju pretežno u zatvorenom prostoru.
Nedostatak vitamina D se smatra »tihim nedostatkom«, što znači da u većini slučajeva dugo vremena ne znamo da nam nedostaje ovaj važan vitamin.
Najčešći prvi simptomi su:
Nedostatak vitamina D može dalje dovesti do većih i ozbiljnijih problema i bolesti:
... Te brojne druge degenerativne i autoimune bolesti.
Vitamin D i imunološki sustav
Jeste li znali? Vitamin D povećava otpornost (prirođenu imunost) protiv infekcija. |
Jedna od najvažnijih uloga vitamina D je očuvanje snažnog imunološkog sustava, sposobnog za uspješnu borbu protiv virusa i bakterija koji uzrokuju bolesti, jer neposredno sudjeluje sa stanicama, odgovornima za borbu protiv infekcija.
Znanstvenici sa Sveučilišta u Kopenhagenu su otkrili da je vitamin D od ključne važnosti za aktivaciju naše imunološke obrane te da bez dovoljne količine ovog vitamina, citotoksični limfociti T ne mogu djelovati u borbi protiv virusa i bakterija.
Vitamin D može pomoći u sprječavanju zaraznih oboljenja i epidemije. Istraživanje je pokazalo da nedostatak vitamina D utječe na učestalost pojavljivanja respiratornih infekcija i gripe. Također, Japanska studija iz 2010. godine je pokazala da je učestalost pojave gripe smanjena kod učenika koji su cijelu zimu uzimali vitamin D3. Studija je otkrila da prehrambeni dodaci s vitaminom D3 tijekom zimskog razdoblja smanjuju pojavljivanje gripe, posebno među učenicima.
Vitamin D učinkovito štiti tijelo od respiratornih infekcija jer snažno potiče djelovanje bijelih krvnih stanica, neutrofila i makrofaga koji u plućima djeluju kao zaštitina barijera.
Studije su pokazale da nedostatak vitamina D povećava predispoziciju za virusne infekcije dišnih puteva, ali i da povećana razina vitamina D te predispozicije smanjuje. Jedno od istraživanja pokazuje da žene, koje su uzimale 2000 IU jedinica vitamina D dnevno, jednu godinu, praktično nisu imale simptome prehlade i gripe.
Kako osigurati dovoljne zalihe vitamina D?
Jer tijelo vitamin D djelomično biosintetizira samo, prehrambene potrebe za ovim vitaminom je teško opredijeliti. Ovise, naime, od količine biosintetiziranog (endogenog) vitamina D.
Po najnovijim preporukama, u potpunoj odsutnosti biosinteze, ljudskom je tijelu dnevno potrebno 20 µg vitamina D. Prehrambene potrebe variraju od godišnjeg doba te ispostavljenosti sunčevoj svjetlosti. Na geografskom području Hrvatske, jeseni i zimi, snaga sunčevih zraka nije dovoljna da bi osigurala dovoljnu opskrbu endogenim vitaminom D, zato ga je potrebno dodatno unositi hranom.
Najbogatiji prehrambeni izvor vitamina D je hrana životinjskog izvora; riblje ulje, masne ribe, žumanjak, jetra, mliječni proizvodi i hrana obogaćena vitaminom D.
Dovoljan unos vitamina D nažalost predstavlja veliki izazov, jer je rijetka hrana bogata ovim vitaminom. Uzmimo primjer – da bismo osigurali preporučeni dnevni unos vitamina D, morali bismo svaki dan pojesti veliki komad lososa, što je praktički neizvedivo.
Zato se u takvim slučajevima preporuča dopuna prehrane s vitaminom D, u obliku prehrambenih dodataka.
Koliko vitamina D nam je zapravo potrebno?
Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) je odredila da su dozvoljene gornje količine dnevnog unosa vitamina D (najveći dozvoljeni dnevni unos iz svih izvora hrane; obična hrana, prehrambeni dodaci, obogaćena hrana) za djecu od rođenja do prve godine života 25 µg (1000 IU), od 1. do 10. godine 50 µg (2000 IU) i od 11. godine dalje, uključujući trudnice i dojilje, 100 µg (4000 IU).
Po slovenskih smernicah o prehranjevanju dojenčkov (od rojstva do 1. leta starosti), ki so bile na nacionalni ravni sprejete v letu 2010, se vitamin D po novem priporoča dodajati dojenčku že po prvem tednu po rojstvu. Odmerek je 400IU dnevno, enako za dojene dojenčke kot dojenčke, ki dobivajo mlečno formulo. Zaščito z vitaminom D mora otrok dobivati vsak dan, priporočila pa so enaka tudi za celotno obdobje otroka in mladostnika. Razlog je pojavljanje rahitisa v otroškem obdobju in izogibanje sončnim žarkom zaradi strahu pred nevarnim kožnim rakom. Tudi nosečnicam in doječim mamam se svetuje vnos 4000IU vitamina D3 dnevno.
U Hrvatskoj je određena donja razina vitamina D u krvi 50 µg/l. Optimalna razina je negdje između 75 in 125 µg /l.
Jeste li znali? Naše tijelo će samo stvoriti dovoljno vitamina D, ako nekoliko puta na tjedan po približno 15 minuta suncu ispostavljamo obraz, ruke, dekolte ili druge dijelove kože. Važno je da smo neposredno ispostavljeni sunčevoj svjetlosti i da ne koristimo kreme za sunčanje. |
Autor: Tina Kamenšak
Kategorija: Poučni kutak
Objavljeno 08.12.2020 09:34
Dostupni smo za vas od ponedjeljka do petka od 8:00 do 16:00 sati